 |
| KABA |
Allah dž. š. u Kur’anu a. š. kaže: “Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.” Kur’an: S. Ali Imran, 96. ajet.
Muhammed a. s. kaže: “Evvelu mesdžidin. Vudi’a fil erdi. El-mesdžidul-Haramu. Summel-mesdžidul-Aksa”. (Buharija i Muslim) “Prva džamija, podignuta na Zemlji, je Mesdžidul-haram, a zatim Mesdžidul-Aksa.” (Izbor Poslanikovih hadisa – Jakub Memić. Hadis br: 172.)
U drugom hadisu Muhammed a. s. kaže: “Evvelu men es-sesel bejte ve salla fihi. Ve tafe Ademu alejhis-selam.” (Ibn Abas). “Adem je prvi udario temelje Bejtullahu – Ka’bi, u njemu klanjao i oko njega obilazio – tavaf činio”. (Izbor Poslanikovih hadisa – Jakub Memić. Hadis br: 173.)
Adem je prvi čovjek i prvi Vjerovjesnik na zemlji. On je podigao Ka’bu na mjestu na kojem se Ka’ba i danas nalazi. Ne zna se pouzdano da li je Adem a. s. živio kod Ka’be, međutim u nekim izvorima se spominje da je Adem a. s. svake godine dolazio u određeno vrijeme u dolinu Mekke i u Ka’bi obavljao ibadet. Poslije Ademove a. s. smrti Šit a. s. popravlja Ka’bu. Za vrijeme Nuh a. s. i poznatog potopa koji se dogodio, Ka’ba je bila razrušena i od zgrade su ostali samo temelji. Potom je Allah dž. š. naredio Ibrahim a. s. i Ismail a. s. da Ka’bu obnove. Ova dva Poslanika, najprije su pronašli temelje Ka’be koje je udario Adem alejhis-selam. Na ovim temeljima počeli su zidati Ka’bu donoseći kamenje sa obližnjih litica. Tada je uzidan u Ka’bu i Hadžerul-esved – Crni kamen koji je poseban znamen u časnoj Ka’bi. Prema nekim mišljenjima Hadžerul-esved je bio kristalno bijele boje, ali je kasnije pocrnio. U toku izgradnje Ka’be Ibrahim a. s. i Ismail a. s. (otac i sin Božiji Poslanici) upućivali su Allahu dž. š. dovu riječima: “Rabbena tekabbel minna. Inneke intes-semi’ul-alim”. “... Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!” Kur’an: S. El-Bekare, 127. ajet.
Kada su završili izgradnju Ka’be, Ibrahim a. s. i Ismail a. s. molili su Uzvišenog Gospodara riječima: “Rabbena veb’as fihim resulen minhum ...” “Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, ...”. Kur’an: S. Bekare, 129. ajet. Allah dž. š. je uslišao dovu Ibrahima i Ismaila alejhis-selam. Allah je htio da realizacija dove dođe do izražaja nakon nekoliko hiljada godina u liku i djelu Muhammed a. s. koji je iz tog naroda, (arapskog naroda) i koji će raditi i živjeti u duhu dove pomenutih Poslanika ... ajete im kazivati, Knjizi i mudrosti učiti, i od grijeha očistiti.
O gradnji Ka’be – Bejtullaha, Bejtul-atika u jednom hadisu stoji sljedeće: “Allah je rekao Ademu, što se tiče tebe Ademe, oprošteno ti je i od tvog pokoljenja ko zijareti ovu Kuću”. Drugi hadis nas obavještava o obredima koji su bili sastavni dio ibadeta Adema a. s. kod Ka’be: “Adem a. s. je tavafio oko Ka’be sedam puta. Potom bi se okrenuo prema vratima i klanjao dva rekjata”. Hadis koji prenosi Abdurezzak od Ata’a glasi: “Adem a. s. je sagradio Kabu”. Bejhekija prenosi hadis od Resulullaha: “Poslao je Allah Džibrila Ademu a. s. pa mu naredi da sagradi Kuću (Ka’bu), a potom da tavafi oko nje. Džibril mu je tad rekao: - Ti si prvi čovjek, a ovo je prva Kuća koja je podignuta radi ljudi”. O značaju Ka’be kroz povijest ljudskog roda govori i hadis kojeg prenosi Junus od Zubejra da je Resulullah rekao: “Nije bilo ni jednog Allahovog Poslanika a da nije zijaretio ovu Kuću”.
Svi ovi ajeti i hadisi jasno nam kazuju da je Ka’ba najstarija građevina i da je sagrađena u ime Allaha. Ona je kroz povijest ljudskog roda nekoliko puta građena, rušena, popravljana, obnavljana, ali uvijek posjećivana. Ka’ba je okupljala sve Poslanike od Adema a. s. do Muhammed a. s. kao i njihove sljedbenike. Zato se za Ka’bu kaže da je ona domovina Poslanika.
Nema sumnje da je Ka’ba kroz povijest rušena i zaboravljana. Zgrada Ka’be koju danas vidimo u obliku kocke, nije iz vremena Adem a. s. niti iz vremena Ibrahim i Ismail alejhi-selama. O izgledu Ka’be govore nam hadisi u kojima se spominje da je Ka’ba bila u obliku “pete” (peta = dio stopala) što se veže za njeno ime Ka’ba od riječi Ka’bun = Peta.
Kada je Ibrahim a. s. dobio naredbu od Allaha dž. š. da pravi Ka’bu, tu vijest saopštava svom sinu Ismail a. s. koji odgovara da otac postupi kako je naređeno. Melek Džebrail je pokazao brežuljak na kome su bili zatrpani prvi temelji Ka’be iz vremena Adem a. s. Kopajući na mjestu koje je pokazao Džibril-Emin, poslanici Ibrahim i Ismail, pronašli su temelje Ka’be i mnoštvo kostiju. Ismail a. s. donosio je kamenje sa obližnjih litica mekanskih brda. Kako je gradnja napredovala Ibrahim a. s. je stavio jedan kamen pored zida koji mu je poslužio kao skela sa kojeg je zidao Ka’bu. Taj kamen se zove pijadestal Ibrahimov ili poznatiji kao “Mekami Ibrahim”. Zidovi su bili u polukružnom obliku – visine 9 a širine 30 lakata. Ostalo je bilo da se ugradi još samo jedan kamen koji će se razlikovati od ostalih i koji će označavati – hodočasnicima mjesto odakle će počinjati sa tavafom – obilaskom oko Ka’be. Ismail a. s. je pošao da pronađe i donese kamen. Kada se okrenuo ugledao je u rukama oca Ibrahim a. s. bijeli kamen kojeg je kako bilježi predaja donio lično melek Džebrail. Ugradio je Ibrahim a. s. ovaj kamen u jugoistočni dio Ka’be. U tom času je Hadžerul-esved obasjao čitavu okolinu Mekke. Hadžerul-esved je bio izvanredno bijele boje, ali kako prenosi predaja – pocrnio je od dodira ruku i ljubljenja od strane nevjernika.
Kako vidimo Ka’ba je kroz povijest ljudskog roda građena, rušena, popravljana i obnavljana. Muhammed a. s. je bio svjedokom rekonstrukcije Ka’be. Kada je za vrijeme Muhammed a. s. vršena rekonstrukcija Ka’be, pri samom završetku došlo je do spora među arapskim plemenima kome će pripasti čast da u zidove Ka’be ugradi Hadžerul-esved. Pošto dogovor nije postignut, riješili su da ko prvi naiđe u dvorište Ka’be razriješi njihov spor. Allah je htjeo da prvi u Harem Ka’be dođe Muhammed kojeg su svi poštovali, poznavali i priznavali kao mudra, pravedna, iskrena, poštena i pouzdana čovjeka. Svi su se složili da im on bude arbitar u sporu oko Hadžerul-esveda. Da bi zadovoljio strane u sporu, Muhammed skida svoj ogrtač, na njega stavlja kamen Hadžerul-esved, poziva predstavnike plemena da skupa uzmu za rubove ogrtača i podignu ogrtač sa kamenom do visine mjesta gdje treba biti ugrađen u zidove Ka’be. Iznenađeni, ali zadovoljni mudrošću, prvaci arapskih plemena uzimaju za rubove ogrtača i na njemu podižu kamen do mjesta ugradnje. Muhammed uzima kamen Hadžerul-esved i lično ga ugrađuje u zid Ka’be. Ovim činom svi su bili zadovoljni. Allah je milost bila da mubarek ruke Muhammeda, koji će kasnije biti Božiji Poslanik, ugrade Hadžerul esved u zidove Ka’be.
Ka’ba je poslije ovoga vremena nekoliko puta obnavljana. Vršene su manje i veće rekonstrukcije i sanacije. U našem vremenu posebno su poznate dogradnje i sanacije Ka’be i Haremi šerifa iz vremena kralja Fejsala i kralja Fahda. Ljubav koju gaje muslimani prema Ka’bi garancija je, – da će Ka’ba biti svjedok njihova imana i odanosti prema Allahu dž. š. Milioni hodočasnika iz svih krajeva svijeta dano-noćno smjerno tavaf čine oko simbola svoje vjere, padajući na sedždu svome Gospodaru Allahu džellešanuhu.
